Upoznan englezki
istoričar Bernard Lewis u knjizi „Rođenje modernoj Turske” kada je pisao o
izvorima turskog modernog nacjonalizama, u svojim knjizi pokazao je, da veliki
uticaj na tvorenje modernog mišljenja Turka imali su dvoje pisaca – Hajreddin
Lehli i Mustafa Dželaledin. Ne bilo bi to zanimljivo za istraživača
poljsko-turskog odnosa, ako ne činjenica, da su oni bili Poljaci, i zapravo
jedan se zvao Karol Karski (1833-1914) a drugi Konstanty Borzęcki (1826-1876).
Zajedno tvorili redakcije
časopisa „Basiret” (Napredak), koji je bilo prvom liberalnom štampom u Turskoj.
Časopis se bavio glavno reformiranjem Turske i njoj modernizacijom na europski
uzorak. Karol Karski pisao je još za mnogo više štampe ne samo u Turskoj ali
takođr u Francuskoj. Svugdje promirao revolucjonalne mišlenje. Nije to
iznenađenje, jer došao kod Osmanske Carstvo iż Taljanske gdje je bio suradnik
Giuseppe Garibaldioga, prvog revolucjonara tadašnje Europe.
Konstanty Borzęcki pa bio je autor
knjige „Les Turcs anciens et modernes” u kojoj kao jedan od prvih ljudi u
Turskoj, pisao je da postoji potreba tvorenja modernog turskog nacjonalnosti.
Iz ove teze koristao je Kemal Atatürk kojega se zove „otcom modernoj Turske”. Znanstvenici
rekli, da knjiga Borzęckoga imala je najveći uticaj za nijegove mišlenje.
Karol Karski kak
Konstanty Borzęcki imali naravno savez sa Balkanom. Prvi, kao „Un Bulgar” pisao
je tekstove za časopis „Le Courrier d'Orient”, gdje postulirao je, da treba
promijeniti crkvu u Bugarskoj, grčkog popa i zastupiti ga bugarskim svećenikom.
Istoričari kažu da ova propaganda imala je uticaj za odluke Abdülazisa koji je
u 1870 godini, osnovao autokefalijsku bugarsku crkve.
Šta se tiće Borzęckoga,
prede svega bio je on vojnikom u turskoj vojsku. Kao paš borio se protiv južnog
Slavena iż Bosne, Srbije ili Crnogore. U posljednoj zemlji Crnogori bio je
ubijen u ratno vrijeme 1876 godini. Karski umro je kao alkoholičar u
usamljenosti. Nije to ništa čudno, jer isti kraj imao je mnogo Poljaka na turskoj
zemlji. Poljaci došli su tamo u većini poslije revolucije 1848, kada Austrija
pobedala Mađrske. Ali o ovaj skupine, biće neka druga prića.
Bibliografija
Łątka S. J., Mustafa Dżelaleddin, Kraków 1993.
Łątka S. J., Lehli znaczy Polak, Kraków 2012.
Lewis B., Narodziny nowoczesnej Turcji, Warszawa 1972.
T. J. Lis
Brak komentarzy:
Prześlij komentarz