U svojoj posljednjoj
bilješke pisao sam o dvojica Poljaka, koji je imali veliki uticaj na ravitak
modernoj Turske. Danas bih htijeo reći nešto više šta se tiće Poljaka koji su
stanovali i radili u Turskoj u XIX stoljeću.
Ljudi koju malo znoju
istorije, mogu pitati, zašto pravi katolici Poljaci, promjnili je religije i
odlučili da ću doći kod Turske? Da bi odgovoriti na ovaj pitanje, treba široko
predstaviti ovu temu. Situacija Turske bila je slična s situacijom Poljske u
kraja XVIII stoljeća, kada izgubila je svoje miejesto na međunarodnoj areni,
što se završilo razbitkom Poljske i njoj nedostatakom na karticama Europi. Isto
Turska, kao „bolesni Europski čovijek”, izbubila je svoje mijesto i morala se
računati sa rečenicima Rusije, Franciske, Austrije ili Velike Britanije. Zato
Turska bila je, za mnogo Poljskog vojnika zemljom, gdje je našli prijatela, jer
slično kao Turci nisi bili zadovojleni iż politike koja se dešavala u Europi.
Prvi Poljaci, koji su
došli kod Bosfor, u većim broju, bili su bunici, koji se borili protiv Rusije u
ustanku iz 1831 g. Zbog njih, poljski knez Adam Jerzy Czartoryski osnovao je
sele, koje postoji do danas i se zove Adampol. Druga veća grupa Poljaka koji su
došli tamo, bili su vojnici generala Józefa Bema, koji su zajedno s Mađrima
borili se protiv Austrije u 1848 g.
Većina Poljaka koji su
stanovali kod Turske bili su vojnici, koji nisi mogli vratiti se kod Poljske
(Austrija, Njemačka i Rusija tretirala je kao zločinca). Zato odlučili doći kod
Turske, jer kao vojnici, ništa drugo ne znali kako se radi. Turska, jako rado
koristala iż njihov znanosti, jer bili to dobar vojnici koji se znali kako se
moderno bori.
Zbog toga mnogo Poljaka
nalazila svoje mijesto u vilajeti Turske koje su bile u Europi. U Bugarskoj,
Makedonije, ile napokon Bosne. Šta se tiće Bosne, Poljaci bili su jako aktivni u pacifikacije bune bosanskog
beja u 1850 g., gdje borili se zajedno s Omerom Pašom-Latasom. Takođr kasnije
bilo je tamo mnogo Poljaka-muslimana. U 1877 g. mnogo iż njih borilo se protiv
Rusije. Jedan s najpoznatih ljudi bio je Hursid (Antoni) Terezinski, koji u
austro-ugarskom periodu bio je prvi šef vatrogasaca u Sarajevu.
Bibliografija
Kruševac T., Sarajevo pod austro-ugarskom upravom, Sarajevo 1960.
Łątka S. J., Adampol - polska wieś nad Bosforem, Kraków 1992
Łątka S. J., Słownik Polaków w Imperium Osmańskim i Republice Turcji, Kraków
2005.
T. J. Lis
Brak komentarzy:
Prześlij komentarz