Povijest poljskog feminizma započinje u XIX stoljeću. Ideje o
pravima žena pojavljuju se u Poljskoj zajezdno s pojavom Napoleona u toj zemlji
. Kao prva knjiga, koja se bavila pitanjem žene smatra se rad Klementine iz
Tańskog Hoffmanowej, „Pamiątka po dobrej matce” (Naslijedje po časnoj majci).
Gdje autorica ukazuje potrebu ženskog školovanja. Ovaj period,
povjesničari zovu, „prvi val”
„Drugi val” su godine
1830-1861. Između dva narodna ustanka, razvijala se u Poljakinje ideja žene,
koja zajedno s borbom za nezavisnost, bori i za svoju emanipaciji. Tada su
se pojavili i prvi časopisi, koji se
bave tim problemom.
Razdoblje od 1861-1900 bio je, „treći val”, ujedno i
najjači. Paradoksalno pored žena u pokretu, najvažnji ljudi poljskog
feminizama bili su muškarci; Adam Wiślicki, Aleksander Świętochowski i Edward
Prądzyński.
| Poljska feministka u XIX vijeku i njoj čerep |
Žene u Poljsoj je više privlačilo studiranje na visokim školama nego
politika.. Mnoge od njih borile su za
mogućnost studiranja nas Sveučilištima u
Krakovu ili Lavovu. Tada za dobivanje univerzitetske diplome trebalo je studirati u Švicarskoj, ili Francuskoj, poput
npr. nobelovkke Maria Skłodowska-Curie.1897. prve žene postaju studentice.
Danas čini se, (po
poljskim feministicama), slična situacija kao u drugim europskim zemljama
(Engleska, Francuska) Poljakinje su dobile zakon koji se tiče ravnopravnosti muškarca i
žene 1921 g.
Kao primjer heroizama, kažu, da je delegacija žena morala čekati vani, na zimi
i snijegu prije nego što je dala memorandum zakona Józefu Piłsudskom.. Meni je
to slab argument u usporedbi sa situacijom feministica u Francuskoj i
Engleskoj gdje, su žene gubile život za ideje emancipacije.
U zaključku treba
naglasiti, da poljski feministički pokret u XIX st., nije bio uspješan. Prve studentice počele su studirati
tek pod kraj XIX st., a zakon o ravnopravnosti dobiven je od vlade gore, bez
njihova utjecaja. Čini mi se, da je ona povezana s borbom za neovisnost. Možda
je ženski pokret bio malo aktivan, i
stoga, što se pitanje slobode Poljske
stavljalo iznad ženske emancipacije Ženama
je pitanje nezavisnosti Poljske
bilo važnje nego pitanje
ravnopravnosti žene.
Bibljografia
Chwalba A., Historia Polski w XIX wieku, Warszawa 2010.
Mrozik A., Polski ruch kobiecy przełomu XIX i XX wieku a kontekst europejski i światowy, http://www.feminoteka.pl/muzeum/readarticle.php?article_id=18 [dostup 14.03.2015].
Modernizm i feminizm: postacie kobiece w literaturze polskiej i obcej, [red: E. Łoch], Lublin 2001.
T. J. Lis