Poljski feministički pokret

Povijest poljskog feminizma započinje u XIX stoljeću. Ideje o pravima žena pojavljuju se u Poljskoj zajezdno s pojavom Napoleona u toj zemlji . Kao prva knjiga, koja se bavila pitanjem žene smatra se rad Klementine iz Tańskog Hoffmanowej, „Pamiątka po dobrej matce” (Naslijedje po časnoj majci). Gdje autorica ukazuje potrebu ženskog školovanja. Ovaj period, povjesničari  zovu, „prvi val”

„Drugi val” su godine 1830-1861. Između dva narodna ustanka, razvijala se u Poljakinje ideja žene, koja zajedno s borbom za nezavisnost, bori i za svoju emanipaciji. Tada su se  pojavili i prvi časopisi, koji se bave tim problemom.

Razdoblje od  1861-1900 bio je, „treći val”, ujedno i najjači. Paradoksalno pored  žena  u pokretu, najvažnji ljudi poljskog feminizama bili su muškarci; Adam Wiślicki, Aleksander Świętochowski i Edward Prądzyński. 

Poljska feministka u XIX vijeku i njoj čerep

Žene u Poljsoj je više privlačilo studiranje na visokim školama nego politika.. Mnoge od njih borile su  za mogućnost studiranja nas  Sveučilištima u Krakovu ili Lavovu. Tada za dobivanje univerzitetske  diplome trebalo je  studirati u Švicarskoj, ili Francuskoj, poput npr. nobelovkke Maria Skłodowska-Curie.1897. prve žene postaju studentice.

Danas čini se, (po poljskim feministicama), slična situacija kao u drugim europskim zemljama (Engleska, Francuska) Poljakinje su dobile  zakon koji se tiče ravnopravnosti muškarca i žene 1921 g. Kao primjer heroizama, kažu, da je delegacija žena morala čekati vani, na zimi i snijegu prije nego što je dala memorandum zakona Józefu Piłsudskom.. Meni je to slab argument u usporedbi  sa  situacijom feministica u Francuskoj i Engleskoj gdje, su žene gubile život za ideje emancipacije.

U zaključku treba naglasiti, da poljski feministički pokret u XIX st., nije bio  uspješan. Prve studentice počele su studirati tek pod kraj XIX st., a zakon o ravnopravnosti dobiven je od vlade gore, bez njihova utjecaja. Čini mi se, da je ona povezana s borbom za neovisnost. Možda je  ženski pokret bio malo aktivan, i stoga, što se pitanje  slobode Poljske stavljalo iznad ženske emancipacije Ženama  je pitanje nezavisnosti Poljske  bilo važnje nego pitanje  ravnopravnosti žene. 

Bibljografia

Chwalba A., Historia Polski w XIX wieku, Warszawa 2010. 

Mrozik A., Polski ruch kobiecy przełomu XIX i XX wieku a kontekst europejski i światowy, http://www.feminoteka.pl/muzeum/readarticle.php?article_id=18 [dostup 14.03.2015].

Modernizm i feminizm: postacie kobiece w literaturze polskiej i obcej, [red: E. Łoch], Lublin 2001. 

T. J. Lis