piątek, 14 sierpnia 2015

Balkanske priče Zygmunta Miłkowskog



U drugoj polovini XIX stoljeća Balkan bio je vrlo popularna tema ismeđu Poljacima. Nacjonalni pokret kod južnog Slavena, probudio je zanimanje zemljaka svih zemlja bivšoj Respublike Poljske (Polska Rzeczpospolita), koja od 1795 do 1918 bila je razbijena ismeđu Austrije (kasnije Austro-Ugarska), Prusje i Rusije. 
 
Miłkowski imao je preljepe brkove...
Borba o slobode protiv Turskog okupatora, bila je blizu Poljacima, jer oni takodjer borili se protiv okupatorima, o kojih ranje sam rekao. Ponekad, slično kao južnoslaveni, spremali ustanke – u kojih uvijek gubili (1831, 1846, 1863). Osim čsopisa, takodjer i knjige, bile su izvorima iz kojih iscrpano podatake o tim šta se desi na Balkanu. Čini mi se, da to knjige i priče imale su više uticaj za mišlenje Poljaka o ovaj situacije.
Jedan z najboljih poljskih pisaca, koji je pisao knjige o Balkanu, bio je Zygmunt Miłkowski (1824-1915), više poznat ispod pseudonimom Tomasz Teodor Jeż. Bio je on član Demokratskog Poljskog Društva (Towarzystwo Demokratyczne Polskie) i revolucjonarom. Prede svega bio je on pisać, koji kao Poljak, osim Ignacego Krasickog, napisao je najviše knjige i priče u XIX stoljeću. Ismeđu 1870/1871 izdao je jednom s najpopularnjih knjiga „Harambaševa verenica”.
Akcjija knjige ima mijesto u XVIII stoljeću u Srbji, i tiće se borbe srpskog hajduka protiv turskog vlade. Osim toga, da knjiga bila je beletristika i tako situacija, kao ljudi biblii su fantazijom autora, Miłkowski pokazao je mnogo elementa autentičkog srpskog folklora.
Miłkowski imao je velikom istorijskom znanost, iż kojoj koristao kada je pisao knjige. Osim „Harembaševe verenici” napisao je još nekoliko drugog „balkanskog” priče; „Dahijszczyzna”, „Zarnica”, „Słowiański Hercog” i Uskoki. On je dobro znao Srbije, Bugarije, jer živio je dugo vrijeme u Beogradu i često putovao kroz Balkan.
Miłkowski tvorio je slike južnog Slavena koji su bili pošteni, hrabri i bori se za slobodu. Iz drugoj strane  stavio je Turaka, koji je bio simbol okupatora i lopova. Nijegova vizija imala je uticaj na mišlenje mnogo broja Poljaka. Zbog toga puno ljudi podrgao Srba, Bugara, Hrvata, koji se borili protiv turskog vlade.

Bibliografija

Jeż T. T., Od kolebki przez życie, t. 3, Kraków 1936.
Jeż T. T., Żona Harambaszy, Warszawa 1948.
Listy do Henryka Bukowskiego z lat 1889-1900 / Zygmunt Miłkowski, [red: D. Ossowska], Olsztyn 2001.

T. J. Lis